Koliko je bio brz proces industrijalizacije?
Znači li industrijalizacija samo rast tvorničkih industrija? Prvi. Najdinamičnije industrije u Britaniji bili su očito pamučni i metali. Rastući brzim tempom, pamuk je bio vodeći sektor u prvoj fazi industrijalizacije do 1840 -ih. Nakon toga industrija željeza i čelika vodila je put. Proširenjem željeznica, u Engleskoj od 1840 -ih i u kolonijama iz 1860 -ih, potražnja za željezom i čelikom brzo se povećala. Do 1873. Britanija je izvozila željezo i čelik u vrijednosti od oko 77 milijuna funti, dvostruko više od izvoza pamuka.
Drugo: Nove industrije nisu mogle lako premjestiti tradicionalne industrije. Čak i krajem devetnaestog stoljeća, manje od 20 posto ukupne radne snage bilo je korišteno u tehnološki naprednim industrijskim sektorima. Tekstil je bio dinamičan sektor, ali veliki dio izlaza proizveden je ne u tvornicama, već izvana, unutar domaćih jedinica.
Treće: tempo promjene u ‘tradicionalnoj’ industriji nije postavljena pamučnom ili metalnom industrijom, ali ni oni nisu ostali u potpunosti stagnirani. Naizgled obične i male inovacije bile su osnova rasta u mnogim ne-mehaniziranim sektorima kao što su prerada hrane, zgrada, keramika, rad stakla, sunčanje, izrada namještaja i proizvodnja alati.
Četvrto: Tehnološke promjene događale su se polako. Nisu se dramatično proširili po industrijskom krajoliku. Nova tehnologija bila je skupa, a trgovci i industrijalci bili su oprezni u korištenju 1. Strojevi su se često razbili i popravak je bio skup. Nisu bili toliko učinkoviti kao što su tvrdili njihovi izumitelji i proizvođači.
Razmotrite slučaj parnog motora. James Watt poboljšao je parni motor koji je proizveo Newcomen i patentirao novi motor 1781. Njegov industrijalac Mathew Boulton proizveo je novi model. Ali godinama nije mogao pronaći kupce. Početkom devetnaestog stoljeća nije bilo više od 321 parnih motora u cijeloj Engleskoj. Od toga je 80 bilo u industriji pamuka, devet u vunama industrije, a ostatak u rudarskom, kanalu i željeznim radovima. Parni motori nisu korišteni ni u jednoj drugoj industriji do mnogo kasnije u stoljeću. Dakle, čak i najmoćniju novu tehnologiju koja je povećala produktivnost radnog razdjelnika, industrijalci su sporo prihvatili.
Povjesničari su sada sve više prepoznali da tipični radnik u sredini devetnaestog stoljeća nije operator strojeva, već tradicionalni zanatlije i radnik.
Language: Croatian