Primjer južnoafričkog jezika dobar je način da se shvatite zašto nam treba ustav i čime obavljaju ustav. Kpresač i potlačeni u ovoj novoj demokratiji planirali su živjeti zajedno kao jednake. Neće im biti lako vjerovati jedni drugima. Imali su svoje strahove. Želeli su da zaštite svoje interese. Crna većina je bila željena da osigura da demokratski princip većinskog pravila nije ugrožen. Želeli su znatna društvena i ekonomska prava. Bijela manjina je bila željna zaštite svojih privilegija i imovine.
Nakon dugih pregovora obje su se stranke složile na kompromis. Bijelci su se složili na princip većinskog pravila i onima jedne osobe koje jednog glasa. Takođe su se složili da prihvate neka osnovna prava za siromašne i radnike. Crnci su se složili da vladavina većine ne bi bila apsolutna. Ovaj kompromis nije bio lak. Kako će se provesti ovaj kompromis? Čak i ako su uspjeli vjerovati jedni drugima, koja je bila garancija da se ovo povjerenje neće slomiti u budućnosti?
Jedini način za izgradnju i održavanje povjerenja u takvu situaciju je zapisati neka pravila igre koju bi se svi pridržavali. Ova pravila su spuštala kako se vladari biraju u budućnosti. Ova pravila također određuju ono što su izabrane vlade ovlaštene za činjenje i ono što ne mogu učiniti. Konačno ova pravila odlučuju o pravima građanina. Ova pravila će raditi samo ako ih pobjednik ne može vrlo lako promijeniti. To je ono što su radili Južnoafrikanci. Dogovorili su se o nekim osnovnim pravilima. Takođe su se složili da će ta pravila biti vrhovne, da ih nijedna vlada neće moći zanemariti. Ovaj skup osnovnih pravila naziva se ustav.
Izrada Ustava nije jedinstvena za Južnu Afriku. Svaka zemlja ima različite grupe ljudi. Njihov odnos možda nije toliko loš kao i između bijelaca i crnih u Južnoj Africi. Ali širom svijeta ljudi imaju razlike u mišljenju i interesima. Da li je demokratska ili ne, većina zemalja na svijetu trebaju imati ove osnovne pravila. To se ne odnosi samo na vlade. Svako udruženje mora imati svoj ustav. To bi mogao biti klub u vašem području, kooperativno društvo ili politička stranka, svi su im potrebni ustav.
Dakle, Ustav neke zemlje je skup pisanih pravila koja su prihvaćeni svi ljudi koji žive zajedno u nekoj zemlji. Ustav je vrhovni zakon koji određuje odnos među ljudima koji žive na teritoriji (nazvanim građanima) i odnosom između ljudi i vlade. Ustav čini mnogo stvari:
• Prvo, on generira stepen poverenja i koordinacije koja je potrebna za različite vrste ljudi da žive zajedno:
• Drugo, on određuje kako će se vlast biti konstituirana, ko će imati moć da preduzmu koje odluke;
• treće, on utvrđuje ograničenja ovlaštenja vlade i govori nam kakva su prava građana; i
• Četvrto, izražava težnje ljudi o stvaranju dobrog društva.
Sve zemlje koje imaju ustav nisu nužno demokratske. Ali sve zemlje koje su demokratske će imati ustave. Nakon rata nezavisnosti protiv Velike Britanije, Amerikanci su sebi dali ustav. Nakon revolucije, francuski ljudi odobrili su demokratski ustav. Od tada je postala praksa u svim demokratijama da imaju pisani ustav.
Language: Bosnian