I luga o le Plateaous Platins ma toafa i Initia

E le o tagata matutua uma na faʻatautaia i mauga. E tatau foi ona maua i latou i le Plateaous, Fanua Laugatasi ma le toafa o Initia.

Dhangars o se mea taua o le partraral Community of Maharashtra. I le amataga o le luasefulu miliona senituri o lo latou faitau aofai o tagata i lenei itulagi sa fuafuaina e 469,000. O le toatele oi latou o leoleo mamoe, o isi sa sulu lotomau, a o isi lava o ni kalafi ufimata. Sa nonofo leoleo mamoe i le Ekalesia i le ogatotonu o le pule autu o Maharashtra i le taimi o le MonnOOon. O le o le semi-lilid country ma maualalo timuga ma mativa eleele. Na ufitia i le vao tuitui. E leai se mea ae leaga mago pei o bapa e mafai ona luluina iinei. I le Monsnoon o lenei auala na avea ma se vaitafe o le tele o le togavao mo le Dhangaar lafu. Ia Oketopa na selesele ai i matu o luta latou poja ma amata o la la avega i sisifo. Ina ua mavae se savaliga e tusa ma le masina na latou taunuu ai i le Konkan. O le o le uluola tele o faʻatoʻaga ma le tele o timuga ma tamaoaiga mauoa. Lea na talia talia e leoleo mamoe ni aufaipese o Konkani. Ina ua uma ona tipi le seleselega Kharis i le taimi lea, e tatau i le laueleele ona fulitua ma sauni mo le seleselega o Rasi Svent. Dhangaar lafu na puleaina fanua ma fafagaina i luga o le sipai. O tagata faisao na tuuina atu foi e leoleoina le araisa, na toe foi mai ai leoleo mamoe i le polaina lea e seasea ona sosolo le saito. Ma le amataga o le Monsnoon na tuua e Downsoon le Donkan ma le talafatu i fanua ma a latou lafu ma toe foi atu i o latou nofoaga matutu i luga o le pondation. E le mafai e mamoe ona faapalepale le susu o le tausoga. I Karnataka ma Andhra Pradha, lea, o le matutu o le fanua tutotonu sa ufitia i le maa ma le mutia, nofoia e pa ma lafu mamoe. O le rutis na puipuia povi. O le Kurumas ma Kurubatara tausia o lafu mamoe ma ‘oti ma faatau atu le lalagaina o palanikeke. Sa latou nonofo latalata i le togavao, ma togavao ese pa o fanua, auai i le tele o pepa fagafao a fagafao ma tausia lelei a latou lafu. E le pei o le mauga o tagata faʻatau, e le o le malulu ma le kiona na faʻamatala le vaitau o le vaitau o le latou gaioiga: Ae o le isi vaitau o le monssoon ma mago vaitau. I le vaitau ua matutu na latou o atu ai i le tala gatasi, ma tuua pe a oo mai timuga. Naʻo Bcroloes latou te fiafia i le swopemy, susu mama o le talafatai o le talafatai i le taimi o le Monsoon masina. O isi lafu e tatau ona teuteuina i le matutu le salalau i lenei taimi.

Banjaras o se tasi o le lauiloa lelei o le grazers. E tatau ona latou mauaina i nuu o Uttar Compsh, Punjab, Rajasthan, Madhya Pradesh ma Maharashtra. I le sailiga o le fanua laufanua mo latou povi povi, sa latou agaʻi mamao atu i taimi mamao, faʻatau atu o pato ma isi oloa i tagata o le sami e sui ai le saito ma le ata.

Punavai b

O tala o le tele o tagata malaga taʻu mai ia i matou e uiga i le olaga o tagata masani. I le amataga o le seneturi sefuluiva, na asiasi Buchanan i le gollas i le taimi o lona malaga i le Mysore. Na ia tusia:

‘O latou aiga o nonofo i nofoaga laiti e latalata i le sakemū, lea latou te atiaʻe ai ni tamaʻi eleele, ma faʻamalosia ai ni latou povi, faʻatau atu i taulaga o le susu. O o latou aiga e tele tele, fitu i alii talavou e valu i taʻitasi. E lua pe a oʻo atu i latou nei o loʻo auai i lafu i laʻau, aʻo le tagata e totoe o le a atiaʻe o latou fanua, ma tuʻuina atu taulaga ma le fusuaga. ‘

Mai le: Francis Hamilton Buckanan, o se malaga mai Madras e ala i atunuu o le Mysore, Masar ma Malabar (Lonetona, 1807).

I toafa o Rajasthan na nofo i le Raikas. O timuga i le itulagi sa itiiti ma le mautonu. I luga o le nuʻu atiaʻe, o le seleselega i tausaga taʻitasi. O luga o vaega tele o tafega leai se togalaau e mafai ona tupu. O lea o le raikas tuufaatasi le galueaina ma le cantoralism. I le taimi o le Monsnoons, o raiakos o Paramer, na nofo ai JoodPori ma le Brokaner i o latou fale ‘aʻai, i le mea sa iai le paʻia. Ia Oketopa, ina ua limu faasee laau faaseo, na la mumusu i le suʻega o laʻa, ma le vai. O le tasi vaega o Raikas – ua lauiloa o le Maru DEE) Raikas – O kakata – kamuta kamela ma se isi vaega na taofia le tagi ma le ‘oti. O lea ua matou vaʻai o le olaga o nei vaega konetioa o loʻo lagolagoina e le faʻaeteete manatu o le ‘au. E tatau ona latou faʻamasinoina le umi e mafai ona nofo ai meaʻai i se tasi o lea i le isi, ma ia e iloa le mea e mafai ai ona latou maua le suavai ma le lafumanu. Na latou manaʻomia e fuafua le taimi o a latou gaioiga, ma faʻamautinoa e mafai ona latou agaʻi atu i totonu o le teritori eseese. Na tatau ona latou faʻatutu se mafutaga ma faifaatoaga i le ala, ina ia mafai ona toe sasaa e lafu mamoe i eleele gaʻo ma tuʻi le palapala. Na latou tuʻufaʻatasia le tele o gaioiga eseese – milioupu, fefaatauaiga, ma faʻauʻu- ia faʻamalieina latou.

O le a le suiga o le olaga o le au paopisi i lalo o le tulafono o pulega?

  Language: Samoan