U ovom smo poglavlju razmotrili. Značenje demokracije u ograničenom i opisnom smislu. Demokraciju smo shvatili kao oblik vlasti. Ovakav način definiranja demokracije pomaže nam da identificiramo jasan skup minimalnih značajki koje demokracija mora imati. Najčešći oblik koji demokracija ima u naše vrijeme je reprezentativna demokracija. O tome ste već pročitali u prethodnim razredima. U zemljama koje nazivamo demokracija, svi ljudi ne vladaju. Većina je dopuštena donošenje odluka u ime svih ljudi. Čak i većina ne vlada izravno. Većina ljudi vlada
preko svojih izabranih predstavnika. To je postalo potrebno jer:
• Moderne demokracije uključuju tako velik broj ljudi da je fizički nemoguće da sjede zajedno i donose kolektivnu odluku.
• Čak i ako bi mogli, građanin nema vremena, želje ili vještina da sudjeluje u svim odlukama.
To nam daje jasno, ali minimalno razumijevanje demokracije. Ova jasnoća pomaže nam razlikovati demokracije od ne-demokracija. Ali to nam ne dopušta da razlikujemo demokraciju i dobru demokraciju. Ne dopušta nam da vidimo djelovanje demokracije izvan vlade. Za to se moramo obratiti širem značenju demokracije.
Ponekad koristimo demokraciju za organizacije koje nisu vlade. Samo pročitajte ove izjave:
• “Mi smo vrlo demokratska obitelj. Kad god se mora donijeti odluka, svi sjestimo i dođemo do konsenzusa. Moje mišljenje je važno koliko i oca.”
• “Ne volim učitelje koji ne dopuštaju učenicima da govore i postavljaju pitanja u razredu. Želio bih imati učitelje s demokratskim temperamentom.”
• “Jedan vođa i članovi njegove obitelji odlučuju sve u ovoj stranci. Kako mogu razgovarati o demokraciji?”
Ovi načini korištenja riječi demokracija vraćaju se svom osnovnom smislu metode donošenja odluka. Demokratska odluka. Uključuje savjetovanje i pristanak svih onih koji su pogođeni tom odlukom. Oni koji nisu moćni imaju istu riječ u donošenju odluke kao i oni koji su moćni. To se može odnositi na vladu ili obitelj ili bilo koju drugu organizaciju. Stoga je demokracija također princip koji se može primijeniti na bilo koju sferu života.
Ponekad koristimo riječ. Demokracija ne opisuje nijednu postojeću vladu, već da postavi idealan standard za koji sve demokracije moraju ciljati:
• “Istinska demokracija doći će u ovu zemlju samo kad nitko ne gladan u krevet.”
• “U demokraciji svaki građanin mora biti u mogućnosti igrati jednaku ulogu u donošenju odluka. Za to vam ne treba samo jednako pravo glasa. Svaki građanin mora imati jednake informacije, osnovno obrazovanje, jednake resurse i puno predanosti.”
Ako ove ideale shvatimo ozbiljno, onda nijedna zemlja u svijetu nije demokracija. Ipak, razumijevanje demokracije kao ideala podsjeća nas zašto cijenimo demokraciju. Omogućuje nam da prosudimo postojeću demo demokraciju i utvrdimo njegove slabosti. Pomaže nam razlikovati minimalnu demokraciju i dobru demokraciju.
U ovoj se knjizi ne bavimo puno proširenim pojmom demokracije. Naš fokus je ovdje s nekim temeljnim institucionalnim značajkama demokracije kao oblika vlasti. = Sljedeće godine pročitati ćete više o demokratskom društvu i načinima = procjene naše demokracije. U ovoj fazi samo trebamo napomenuti da se demokracija može primjenjivati na mnoge sfere života i da demokracija može imati mnogo oblika. Može postojati razni načini donošenja odluka na demokratski način, sve dok se prihvati osnovni načelo savjetovanja na jednakoj osnovi. Najčešći oblik demokracije u današnjem svijetu vlada kroz izabrane predstavnike ljudi. Pročitat ćemo više o tome u poglavlju 3. Ali ako je zajednica mala, mogu postojati i drugi načini donošenja demokratskih odluka. Svi ljudi mogu sjediti zajedno i donositi odluke izravno. Tako bi Gram Sabha trebao raditi u selu. Možete li se sjetiti nekih drugih demokratskih načina donošenja odluka?
To također znači da nijedna zemlja nije savršena demokracija. Značajke demokracije o kojima smo raspravljali u ovom poglavlju pružaju samo minimalne uvjete demokracije. To ne čini idealnom demokracijom. Svaka demokracija mora pokušati ostvariti ideale demokratske odluke. To se ne može postići jednom zauvijek. To zahtijeva stalni napor da se spasi i ojača demokratski oblici odlučivanja. Ono što radimo kao građani mogu napraviti razliku u tome da našu zemlju postanemo više ili manje demokratskom. Ovo je snaga i
Slabost demokracije: sudbina zemlje ovisi ne samo o onome što vladari rade, već uglavnom o onome što mi kao građani radimo.
To je ono što je odlikovala demokracija od drugih vlada. Ostali oblici vlasti poput monarhije, diktature ili jedne strane pravila ne zahtijevaju da svi građani sudjeluju u politici. U stvari, većina nedemokratske vlade želi da građani ne sudjeluju u politici. Ali demokracija ovisi o aktivnom političkom sudjelovanju svih građana. Zbog toga se studija demokracije mora usredotočiti na demokratsku politiku.
Language: Croatian
A